{"id":2358,"date":"2024-02-20T11:50:27","date_gmt":"2024-02-20T10:50:27","guid":{"rendered":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/?p=2358"},"modified":"2024-12-31T10:37:23","modified_gmt":"2024-12-31T09:37:23","slug":"najcesci-karcinomi-svih-regija-u-organizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/najcesci-karcinomi-svih-regija-u-organizmu\/","title":{"rendered":"Naj\u010de\u0161\u0107i karcinomi svih regija u organizmu &#8211; Uvod"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2358\" class=\"elementor elementor-2358\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-36c46a7b e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"36c46a7b\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-6c5dc77b elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"6c5dc77b\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tumor je lokalno, atipi\u010dno, autonomno, neprestano i nesvrsishodno bujanje tkiva. Karcinom je\u00a0 DNK aberacija, genetska mutacija koja dovodi do nastanka \u0107elije raka. Isti histolo\u0161ki tumor\u00a0 mo\u017ee da bude rezultat razli\u0109ite genetske mutacije. U istom tumoru mo\u0163e biti vi\u0161e aberacija ili\u00a0 genetskih mutacija koje vode do genetske razli\u0109itosti u primarnom tumoru iste histolo\u0161ke gra\u0111e.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kasnije mogu postojati genetske promene, dodatne genske mutacije, kako karcinom raste,\u00a0 metastazira ili ukoliko je le\u010den. Ovo mo\u017ee dovesti do:<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Diferencijacije u genomima tumorskih \u0107elija u istom ili drugom delu tela;<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Diferencijacije u genomima metastaza istog tumora kod razlil\u010ditih organa; i<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Diferencijacije u genomima tumora kao rezultat le\u010denja.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Diferencijacije u genomima karcinoma vode do problema u le\u010denju, takvih da pacijent sa istim\u00a0 histolo\u0161kim tumorom mo\u017ee imati potrebe za druga\u010dijom terapijom, a kod pacijenata koje su\u00a0 reagovali na le\u010denje mo\u017ee zahtevati promenu terapije.\u00a0<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Molekularni imid\u017eing i njegova uloga u klini\u010dkoj onkologiji<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Molekularni imid\u017eing (MI) u klini\u010dkoj onkologiji proizilazi iz SPECT, PET i funcionalnog MR i\u00a0 hibridnih imid\u017einga (SPECT-CT, PET-CT, PET-MR, itd.) koje pokazuju zna\u010dajnu senzitivnost i\u00a0 specifi\u010dnost u prepoznavanju tumora. Ipak, danas se onkologija suo\u010dava sa va\u017enim terapijskim\u00a0 problemima koji zahtevaju dodatni napredak kod MI i drugih dijagosti\u010dkih metoda. Ovo dalje\u00a0 zahteva i slede\u0107e:\u00a0<\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ve\u0107ina histolo\u0161kih tipova karcinoma se ne mogu tretirati uspe\u0161no;<\/li>\n\n<li>Odgovor pacijenta na terapiju sa istim histolo\u0161kim tumorom mogu biti razli\u010diti;<\/li>\n\n<li>Sama histologija ne mo\u017ee da predvidi odgovor neoplazme na terapiju ili le\u010denje.\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potencijalna re\u0161enja za ove probleme uklju\u010duju slede\u0107e:\u00a0<\/p>\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Konstatna potraga za novim efektivnim medikamentima;\u00a0<\/li>\n\n<li>Razvoj novih genoma tumora i novih biomarkera za in vitro\/vivo tumorske analize u cilju\u00a0 pronala\u017eenja obja\u0161njenja na razli\u010dite odgovore tokom terapija histolo\u0161ki istih tumora kod\u00a0 razli\u010ditih pacijenata;\u00a0<\/li>\n\n<li>Ovo zahteva razvoj individualne terapije kod istih\/razli\u010ditih tumora.\u00a0<\/li>\n<\/ol>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ser Vilijam Osler je 1892. godine prvi opisao individualni pristup le\u010denju pacijenata sa frazom\u00a0 \u201cOdgovaraju\u0107i lek u odgovoraju\u0107oj dozi za odgovaraju\u0107eg pacijenta u inicijalnoj terapiji\u201d.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razumevanje biologije tumora i genetike, indikuje da je tumor heterogen: \u201cNe postoji jedna\u00a0 veli\u010dina za sve\u201d. Pacijenti sa istom histolo\u0161kim tipom lezije nisu isti, i isti tumori ne mogu biti\u00a0 tretirani kao jedna bolest.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje koje je sprovela bolnica \u201c<em>M.D. Anderson<\/em>\u201d pokazala su da iako se terapija oslanja na\u00a0 ta\u010dnu molekularnu karakteristiku tumora ili njegove metastaze, molekularno profilisanje mora\u00a0 biti ponovljeno pre svake terapije. Dostupnost tkiva za odre\u0111ivanje biomarkera zahteva <em>Core\u00a0 needle biopsy<\/em> (CNB) osnovnog tumora radi molekularnog profilisanja pre odre\u0111ivanja tipa\u00a0 terapije. CNB se ponavlja za metastaze, kao i kada postoje progresije tumora nakon prve terapije. Svakako da postoji potreba da se sa biomarkerima potvrdi homogeno postojanje unutar\u00a0 karcinoma ili njegovih metastaza \u0161to se posti\u017ee molekularnim imid\u017eingom. Zbog ovoga je\u00a0 neophodan razvoj agenasa za specifi\u010dni biomarker u imid\u017eingu.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Centri za le\u010denje karcinoma bi trebali da razviju i nude svojim pacijentima slede\u0107e mogu\u0107nosti:<\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>opciju da se odredi genetska karakteristika tumorskih \u0107elija primarnog, kao i le\u010denog\u00a0 tumora;\u00a0<\/li>\n\n<li>da budu u mogu\u0107nosti da potvrde sa biomarkerima uniformnost tumora i njegovo\u00a0 postojanje in vivo.\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na ovaj na\u010din individualna terapija pacijenata sa istim histolo\u0161kim karcinomom mo\u017ee biti\u00a0 razli\u010dita. Na osnovu svega pomenutog, trebalo bi se uzeti u razmatranje razvoj slede\u0107eg:<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Uspostavljanje neophodnosti za individualnim le\u010denjem;<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Otkrivanje biomarkera u in vitro\/in vivo uslovima;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Integrisan imid\u017eing (PET, SPECT, CT, MR, itd.).\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Napor bi trebao zapo\u010deti identifikovanjem razlike u tumorskoj DNK kod pacijenata sa istim\u00a0 histolo\u0161kim tumorom i izme\u0111u primarnog i metastatskog tumora, kao i kod tumora nakon\u00a0 terapije kod svakog pojedina\u010dnog pacijenta i po ura\u0111enoj biopsiji. Zatim treba prona\u0107i kako su\u00a0 ove genetske razlike izra\u017eene, da li kao molekularne\/\u0107elijske ili strukturne\/funkcionalne\u00a0 karakteristike \u0107elija tumora u svakoj biopsiji.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanja bi trebala biti zasnovana na slede\u0107im \u010dinjenicama (prvo u in vitro, a kasnije i u in\u00a0 vivo tumorima uz molekularni imid\u017eing):\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(a) Karakteristike receptora na membrani;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(b) Strukturne\/funkcionalne razlike u nukleusu;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(c) Karakteristike proteina protoplazme;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(d) Specifi\u010dni aktivatori ili supresori organela.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111e, istra\u017eivanje bi trebalo da doprinese boljim terapijama, koje bi mogle biti odabrane\u00a0 prethodnim istra\u017eivanjima ili putem MI, za primarne tumore kao i za metastaze. Kona\u010dno, iz\u00a0 klini\u010dkih i finansijskih razloga, ova vrsta le\u010denja bi trebala biti ustaljena kao osnovni na\u010din\u00a0 le\u010denja karcinoma.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Kakva treba da budu iskustva klini\u010dke prakse?<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iskustva u klini\u010dkoj praksi po pitanju individualnog le\u010denja karcinoma su se pokazala kao\u00a0 nedovoljno dobra. Veoma mali napredak je postignut u identifikovanju pojedina\u010dnih genoma\u00a0 tumora kod pacijenata i samo mali broj pacijenata je iskusio benefite od takve vrste terapije. Ipak, ova terapija predstavlja nadu, tra\u017ei podr\u0161ku i zahteva stalno istra\u017eivanje. Ima veliki\u00a0 potencijal u terapiji razli\u010ditih vrsta karcinoma, me\u0111utim, i veliki broj lekova koji su obe\u0107avali su\u00a0 pokazali razo\u010daravaju\u0107e rezultate. Predlozi za budu\u0107i napredak na ovom polju su:\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Izvoditi klini\u010dka ispitivanja koja zahtevaju biopsiju kako bi se uzeo odgovaraju\u0107i uzorak\u00a0 tumora za dalja genetska istra\u0163ivanja;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Prihvatiti nove statisti\u010dke dizajne;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Razviti odgovaraju\u0107e biomarkere koji \u0107e pomo\u0107i u vo\u0111enju selekcija za odgovaraju\u0107e\u00a0 le\u010denje u razli\u010ditim slu\u010dajevima uz MI ili drugi princip;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. I\u0107i dalje od biomarkera zasnovanih na jedinstvenim mutacijama:\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">a. Koristiti biomarkere zasnovane na ekspresiji gena ili proteina (njihovim\u00a0 odrednicama);\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">b. Koristiti nove imid\u017eing tehnologije za nove unapre\u0111ene biomarkere;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">c. Savladati postoje\u0107e izazove ograni\u010dene brzom identifikacijom i prepoznavanjem validnih biomarkera sa klini\u010dki prihvatljivom senzitivno\u0161\u0107u i specifi\u010dno\u0161\u0107u, iz in\u00a0 vitro laboratorijskih u klini\u010dka istra\u017eivanja, kao ograni\u010denja postoje\u0107ih razvijenih metoda za odre\u0111ivanje biomarkera.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klini\u010dka istra\u017eivanja i iskustva u kori\u0161tenju PETSPECT\/CT-MR imid\u017einga sa radionuklidima u\u00a0 starim i novim biomarkerima koji se i sada koriste, uklju\u010duju\u0107i i slede\u0107e:\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Imid\u017eing zasnovan na odre\u0111ivanju receptora na membrani;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Glukozni metabolizam;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Sinteza DNK;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. Hipoksija;\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">5. Integrini.\u00a0<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Budu\u0107nost se ogleda u postojanju nade, o\u010dekivanja i progresa koji \u0107e iza\u0107i iz ovog napora da sve\u00a0 to objediniti, ali tako\u0111e moramo paziti na nepredvi\u0111ene probleme.<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9c9a3df e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"9c9a3df\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ec310b1 elementor-widget elementor-widget-author-box\" data-id=\"ec310b1\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"author-box.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div  class=\"elementor-author-box__avatar\">\n\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Dejana-225x300.jpg\" alt=\"Picture of dr Dejana Senji\" loading=\"lazy\">\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__text\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div >\n\t\t\t\t\t\t<h4 class=\"elementor-author-box__name\">\n\t\t\t\t\t\t\tdr Dejana Senji\t\t\t\t\t\t<\/h4>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__bio\">\n\t\t\t\t\t\t<p>specijalista radiologije<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tumor je lokalno, atipi\u010dno, autonomno, neprestano i nesvrsishodno bujanje tkiva. Karcinom je\u00a0 DNK aberacija, genetska mutacija koja dovodi do nastanka \u0107elije raka. Isti histolo\u0161ki tumor\u00a0 mo\u017ee da bude rezultat razli\u0109ite genetske mutacije. U istom tumoru mo\u0163e biti vi\u0161e aberacija ili\u00a0 genetskih mutacija koje vode do genetske razli\u0109itosti u primarnom tumoru iste histolo\u0161ke gra\u0111e.\u00a0 Kasnije mogu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2359,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[28],"class_list":["post-2358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-radovi","tag-najcesci-karcinomi-svih-regija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2358"}],"version-history":[{"count":33,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4101,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2358\/revisions\/4101"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}