{"id":2487,"date":"2024-02-25T07:56:42","date_gmt":"2024-02-25T06:56:42","guid":{"rendered":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/?p=2487"},"modified":"2024-12-31T10:35:24","modified_gmt":"2024-12-31T09:35:24","slug":"tumori-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/tumori-mozga\/","title":{"rendered":"Tumori mozga"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2487\" class=\"elementor elementor-2487\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-27a96740 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"27a96740\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-17f9cf6a elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"17f9cf6a\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tumori mozga se u ve\u0107ini registara, u uzrastu od 0 do 14 godina, nalaze na drugom mestu, odmah nakon leukemije. Mogu biti gradusa od I (benigni) do gradus IV (visoko maligni). Oko 40% tumorskih lezija u endokranijumu su metastatske lezije kao posledica \u0161irenja primarnih tumora. Od <a href=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/najcesci-karcinomi-svih-regija-u-organizmu\/\">primarnih tumora mozga<\/a>, 40% \u010dine gliomi a 25% meningiomi.<\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Gliomi<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li>Gradus I \u2013 pilocisti\u010dni astrocitom \u2013 kompletno izlec\u010denje;<\/li>\n<li>Gradus II \u2013 difuzni astrocitom, oligoastrocitom i ependimom \u2013 nisko gradusni, 65% pacijenata pret\u017eivi 5 godina;<\/li>\n<li>Gradus III \u2013 anaplastic\u010dni astrocitom i oligodendrogliom; i<\/li>\n<li>Gradus IV \u2013 glioblastom \u2013 najagresivniji, niska stopa pre\u017eivljavanja.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Meningiomi<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107e meningiomi (85% slu\u010dajeva) su gradusa I. Atipi\u010dni meningiomi su gradus II (10%), dok su maligni meningiomi gradus III (2-3%).<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obzirom da su meningiomi sporo rastu\u0107e lezije, prognoze su dobre, iako lezije po neki put ne mogu biti kompletno odstranjene.<\/p>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Tumori mozga &#8211; Konvencionalni imid\u017eing u dijagnostici<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osnovni modaliteti koji se koriste u dijagnostici su CT i MR bez i sa aplikacijom kontrastnog sredstva. Zbog razlike u histolo\u0161koj gra\u0111i, sve intrakranijalne tumore delimo u dve grupe:<\/p>\n<p><\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"list-style-type: none;\">\n<ul><\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>intraaksijalne (najc\u010de\u0161\u0107e glijalni tumori, tj. tumori mo\u017edanog parenhima),<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li>ekstraaksijalne (intrakranijalni tumori drugih tkiva, tj. najc\u010de\u0161\u0107e meningiomi).<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Ekstraaksijalni tumori<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107i ekstraksijalni tumor je meningiom koji se karakteri\u0161e glatkom povr\u0161inom, konveksnom ivicom koja pritiska okolno mot\u017edano tkivo i homogenom opacifikacijom na postkontrastnom skenu. Tako\u0111e i kalcifikacijama u tumorskom tkivu, kao i fokalnom hiperostozom unutra\u0161nje povr\u0161ine lobanje na mestu insercije tumora, \u0161to se najbolje mo\u017ee proceniti CT-om.\u00a0<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najva\u017enijih prognosti\u010dkih parametara je odnos tumora i duralnog sinusa. Delimi\u010dna ili potpuna opstrukcija sinusa su zna\u010dajne zbog planiranja hirur\u0161ke intervencije, \u0161to se najbolje mo\u017ee proceniti CT ili MR venogramom.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ubrzan rast meningioma na ponovljenom CT ili MR pregledu, mogu ukazati na pove\u0107anu verovatno\u0107u maligne transformacije tumora. Agresivnost tumora uklju\u010duje i invaziju okolne kosti pra\u0107ene destrukcijom i invaginacijom tumora u mo\u0163dano tkivo. U\u010de\u0161\u0107e cerebralnih arterija u snabdevanju krvlju okolnih struktura tako\u0111e mo\u017ee da uka\u017ee na malignost tumora.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"412\" class=\"wp-image-2488 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-14-compressed-1024x412.jpg\" alt=\"Ekstraaksijalni tumori\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-14-compressed-1024x412.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-14-compressed-300x121.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-14-compressed-768x309.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-14-compressed.jpg 1193w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tumori koji poti\u010du iz kranijalnih nerava, predstavljaju jo\u0161 jedan od ekstraaksijalnih tumora. Tumor olfaktornog nerva, poznat jo\u0161 kao olfaktorni neuroblastom, karakteristi\u010dno izaziva destrukciju lamine fibroze i heteroehogeno se opacifikuje. Stepen malignosti ovog tumora je varijabilan, ali najmaligniji prodiru u inferiorni aspekt frontalnog re\u017enja, izazivaju\u0107i perifokalni edem.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Tumor n. opticus<\/em>-a je gliom. Tumor opti\u010dke hijazme naj\u010de\u0161\u0107e zahvata jedan ili oba nerva i mo\u017ee se pro\u0161iriti i na orbitu. Kada je mali, neopacifikuje se kontrastom i ne daje simptome. Kasnije tokom rasta mu se mo\u017ee pove\u0107ati gradus i dovesti do ekstremnog postokontrastnog prebojavanja. Tumori III, IV, V, VII, VIII, IX, X i XI nerva su naj\u010de\u0161\u0107e \u0161vanomi, kru\u017enog oblika, dobro ograni\u010deni, postokontrastno se opacifikuju i pomeraju, ali ne infiltri\u0161u okolne strukture. Maligno ne alteri\u0161u.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tumor VIII nerva obi\u010dno poti\u010de iz intrakanalikularnog segmenta superiorne vestibularne regije. Kada je mali nalazi se u pontocerebralnom uglu i na MR pregledu postkontrastno se zna\u010dajno opacifikuje.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"372\" class=\"wp-image-2489 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1024x372.jpg\" alt=\"\u0161vanom\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1024x372.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-300x109.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-768x279.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed.jpg 1190w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored meningioma i \u0161vanoma, u ekstraaksijalne tumore pripadaju i tumori poput makroadenoma pituitarne \u017elezde.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"546\" class=\"wp-image-2490 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1-1024x546.jpg\" alt=\"tumor makroadenoma pituitarne \u017elezde\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1-1024x546.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1-300x160.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1-768x410.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-1.jpg 1192w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Intraaksijalni tumori \u2013 Gliomi<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">MR je standard kojim se lako dijagnostikuju tumorske lezije. CT ima mali zna\u010daj, ali slu\u017ei kao po\u010detna dijagnosti\u010dka metoda kod pojave neurolo\u0161kih ispada. Simptomi se javljaju kada usled rasta tumora nastaje \u201cmass\u201d efekat. Tumorsko tkivo pokazuje visok intenzitet signala na FLER-u i T2W sekvenci, kao i slab intezitet na T1W.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pregledom se te\u017ei proceniti agresivnost tumora. Postkontrastna opacifikacija je ve\u0107a kod tumora vi\u0161eg gradusa (GBM) jer preuzima vi\u0161e FDG iz krvi od okolnog tkiva. Tumori ni\u017eeg gradusa mogu maligno alterisati i tada pokazuju poja\u010danje inteziteta signala na FLER-u uz \u201cmass\u201d efekat. Ne o\u0161te\u0107uju hematoencefalnu barijeru i volumen krvi ne raste na perfuzionim sekvencama. Gliomatoza mozga je visoko inflitrativna lezija i preko corpus calosum-a prelazi na drugu hemisferu, \u0161to se registruje na FLER-u.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1001\" height=\"526\" class=\"wp-image-2491 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-2.jpg\" alt=\"Intraaksijalni tumori \u2013 Gliomi\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-2.jpg 1001w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-2-300x158.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-2-768x404.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 1001px) 100vw, 1001px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Intraaksijalni tumori neglijalnog porekla<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107i su primitivni, neuroektodermalni tumori (PNET) koji su uglavnom javljaju kod dece. Kada se jave u mozgu, zovu se primarni cerebralni neuroblastomi a u cerebelumu i mo\u017edanom stablu meduloblastomi.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dnih su karakteristika kao gliomi, ali o\u0161te\u0107uju hematoencefalnu barijer, postkontrastno su heteroehogeni zbog cisti\u010dnih promena ili nekroze tkiva, kao i zbog kalcifikata koji pro\u017eimaju tkivo.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"373\" class=\"wp-image-2492 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-4-1024x373.jpg\" alt=\"Intraaksijalni tumori neglijalnog porekla\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-4-1024x373.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-4-300x109.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-4-768x280.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-4.jpg 1196w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hemangioblastom je benigni tumor sporog rasta. Kada je mali vizualizuje se kao mali nodus sa intenzivnom postkontrastnom opacifikacijom. Kako raste, dovodi do pojave okolnog edema tkiva. Edem dovodi do izlaska kontrasta u tkivni intesticijum. Sva koli\u010dina kontrasta se nekada ne mo\u017ee resorbovati i nastaje cista sa nodusom u sredini (indenti\u010dno pilociti\u010dnom astrocitomu).<\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Limfomi CNS<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Limfomi CNS-a predstavljaju jo\u0161 jednu grupu tumora neglijalnog porekla, koji se mogu pome\u0161ati sa gliomima. CT i MR ne mogu uvek dovesti do dijagnoze, pa se mora uraditi biopsija.<\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Metastaze<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Metastaze su naj\u010de\u0161\u0107e tumori mo\u017edanog tkiva. Nalaze se na granici sive i bele mase, kru\u017enog su oblika, dobro ograni\u010dene promene, \u010desto multiple, opacifikuju se homogeno, mada u slu\u010daju brzog rasta mo\u017ee do\u0107i do nekroze i prstenastog kontrastnog prebojavanja. Kod nekih mo\u017ee do\u0107i i do krvarenja (metastaze melanoma), i u tom slu\u010daju T1 signal je poja\u010danog inteziteta. Ako su pak zahva\u0107ene leptomeninge, to govori u prilog lo\u0161oj prognozi, \u0161to se dokazuje u FLER sekvenci.<\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Intraventrikularni tumori<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primarni intraventrikularni tumori su retki tumori, klini\u010dki pra\u0107eni glavoboljom, smetnjama u vidu, ili neurolo\u0161kim simptomima sli\u010dnim bilo kojoj drugoj neoplasti\u010dnoj leziji centralnog nervnog sistema. Imid\u017eing metode jasno prikazuju intraventrikularnu lokalizaciju ovih tumora. Usled delimi\u010dne ili potpune opstrukcije likvornog sistema, ovi tumori su \u010desto povezani sa hidrocefalusom. Potrebno je diferencijalno dijagnosti\u010dki proceniti da li se radi o pravoj neoplaziji koja je cisti\u010dnog karaktera ili o cisti, koja mo\u017ee biti koloidna ili inflamatornog porekla (cistiserkoza). U prave intraventrikularne tumore spadaju meningiomi, papilomi horoidnog pleksusa, subependimom.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"455\" height=\"585\" class=\"wp-image-2493 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-3.jpg\" alt=\"Primarni intraventrikularni tumor\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-3.jpg 455w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-23-at-15-compressed-3-233x300.jpg 233w\" sizes=\"(max-width: 455px) 100vw, 455px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Dijagnosti\u010dke metode kod pacijenata sa tumorom mozga nakon terapije<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj operacije je ukloniti vidljivi deo tumora i tako umanjiti njegovu masu i pritisak na mo\u017edani parenhim. Metoda izbora je MR u toku ovih proceduri i za rano postoperativno pra\u0107enje. Nakon 24 \u010dasa od operacije, na pre- i postkontrasnom skenu treba odrediti postojanje rezidualnog tumora, s obzirom da on predstavlja osnovni pregled sa kojim \u0107e se dalje upore\u0111ivati. Potrebno je diferencirati rest tumora od granulacionog tkiva u hirur\u0161koj \u0161upljini koja mo\u017ee da se javi i nekoliko dana posle zahvata. Tako\u0111e se moraju dokazati bilo koja komplikacija (krvarenje ili infarkt).<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pseuodprogresija je termin usvojen da opi\u0161e komplikacije u vidu krvarenja i edema koje dovode do opacifikacije i pogre\u0161nog utiska da tumor raste. Pseudoprogresija se tako\u0111e javlja i posle zra\u010dne terapije usled radijacione nekroze.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"682\" height=\"862\" class=\"wp-image-2494 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed.jpg\" alt=\"Pseudoprogresija\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed.jpg 682w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-237x300.jpg 237w\" sizes=\"(max-width: 682px) 100vw, 682px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Napredne MR tehnike u dijagnostici tumora mozga<\/h2>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Perfuzija<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/bs.wikipedia.org\/wiki\/Perfuzija\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Perfuzija<\/a> predstavlja indikator angiogeneze u tumoru koji nastaje zbog pove\u0107ane potrebe tumora za stvaranjem novih krvnih sudova. Stepen proliferacije je jedan od histolo\u0161kih kriterijuma malignosti tumora. Perfuzija kao metoda mo\u017ee da:<\/p>\n<p><\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"list-style-type: none;\">\n<ul><\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>Proceni gradus tumora \u2013 relativni cerebralni volumen krvi (rCBV) je ve\u0107i kod visoko gradusnih glioma u odnosu na niskogradusne;<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li>Odredi diferencijalnu dijagnozu \u2013 limfomi i metastaze imaju ni\u017ei rCVB od visokogradusnih glioma; i\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li>Proceni postterapijski odgovor \u2013 tumor ima ve\u0107i rCVB od pseudoprogresije (postradijaciona nekroza).<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>MR Spektroskopija mo\u017edanog parenhima<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Spektroskopija je metoda koja neinvazivnim putem pru\u017ea informaciju o biohemijskom profilu mo\u017edanog tkiva i njegovim promenama u zavisnosti od postoje\u0107e patologije. Omogu\u0107ava kvalitativnu i kvantitativnu analizu odre\u0111enog broja intracerebralnih metabolita. Tehni\u010dki je izvodljiva u poslednjih 25 godina, dok je u samoj klini\u010dkoj primeni poslednjih 15 godina. Osnovni principi MR spektroskopije ogledaju se u fenomenima hemijskog pomaka, \u0161to predstavlja diskretnu razliku u rezonantnim frekvencijama protona koji se u razli\u010ditim metabolitima nalaze u razli\u010ditim hemijskim okru\u017eenjima.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">MR spektar predstavlja distribuciju pikova du\u017e x-ose, a polo\u017eaj pika zavisi od rezonantne frekvence odgovaraju\u0107eg metabolita izra\u017eene brojnom vredno\u0161\u0107u u odnosu na frekvencu referentnog jedinjenja za datu veli\u010dinu magnetnog polja. Povr\u0161ina ispod pika odre\u0111ena je koncentracijom protona koji su proizveli dati signal. Glavni metabiliti su: holin, N-acetil aspartat (NAA), kreatin i laktati.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">NAA predstavlja neuronski marker; holin predstavlja indikator sinteze (degradacije) \u0107elijske membrane; kreatin je referentni pik za odre\u0111ivanje metaboli\u010dkih indeksa; myo-inositol je glijalni marker; laktati predstavljaju produkt anaerobnog metabolizma; lipidi su indikator nekroze.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">MR spektroskopija slu\u017ei da odredi diferencijalnu dijagnozu, da li se radi o neoplazmi ili ne- tumorskim promenama, u diferenciranju primarnog od sekundarnog tumora, za gradiranje tumora, za determinisanje zone najve\u0107e mitotske aktivnosti tumora (radi biopsije ili resekcije) i za postterapijsko pra\u0107enje, \u0161to je nabrojano u tekstu ispod:<\/p>\n<p><\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"list-style-type: none;\">\n<ul><\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong>Razlikovanje tumorske od ne tumorske lezije<\/strong> &#8211; u tumoru je povi\u0161en holin u odnosu na ne- tumorske lezije. Ukoliko je odnos holina i NAA ve\u0107i od 2,2 \u2013 mo\u017eemo razlikovati nisko od visoko gradusnih tumora.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Razlikovanje nekroze u tumoru od abscesa<\/strong> &#8211; absces ima nizak holin, pove\u0107an NAA i kreatin, sadr\u017ei alanin, acetate, dok tumor ima pove\u0107an holin.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Gradus tumora<\/strong> \u2013 ve\u0107i odnos holina i NAA, kao i holina i kreatinina, govori u prilog visoko gradusnog tumora. Pove\u0107anja akumulacija lipida i laktata, a smanjen holin govori u prilog nekroze u tumoru visokog gradusa.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Stopa pre\u017eivljavanja<\/strong> \u2013 ukoliko je odnos holina i NAA ve\u0107i, kao i odnos holina i kreatinina, onda je manja stopa pre\u017eivljavanja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Razlikovanje recidiva tumora od radijacione nekroze<\/strong> \u2013 pove\u0107an holin u odnosu na holin u normalnom tkivu, govori u prilog recidiva; dok smanjen holin govori u prilog radijacione nekroze.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Vo\u0111enje biopsije<\/strong> \u2013 region sa pove\u0107anim holinom i odnosom holina i NAA predstavlja deo tumorskog tkiva koje je potrebno uzorkovati.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Planiranje radioterapije<\/strong> \u2013 MR spektroskopija zbog svoje sposobnosti da mo\u017ee pru\u017eiti precizniju lokaciju aktivnog dela tumora, mo\u017ee biti uvr\u0161tena u planiranje radioterapije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Difuzija<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Difuzioni imid\u017eing se bazira na restrikciji kretanja molekula vode u tkivu. Kod malignih tkiva nastaje zbog solidne \u2013 celularne gra\u0111e tumora. Karakteri\u0161e ga poja\u010dan signal u DWI. Mo\u017ee biti pomo\u0107no sredstvo u diferncijaciji benignih i malignih tkiva. Kvalitativno izra\u010duvanje se vr\u0161i preko ADC vrednosti. ADC vrednosti su obrnuto proporcionalne veli\u010dini ekstracelularnog prostora, \u0107elijskoj gustini i odnosu veli\u010dine citoplazme i jedra \u0107elije. Radi se u T2W sekvenci.<\/p>\n<p><\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>PET-CT<\/em><\/h3>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PET-CT ima ulogu u diferencijaciji mo\u017edanih tumora. Visoko gradusni tumori zadr\u017eavaju vi\u0161e FDG, dok u nisko gradusnim tumorima, pojava zona sa vi\u0161e nakupljanja FDG ukazuje na anaplasti\u010dnu transformaciju tumorskog tkiva. Tako\u0111e, PET-CT slu\u017ei za vo\u0111enje biopsije, planiranje radioterapije i ima ulogu tokom kontrolnih pregleda (reakcija tumora na terapiju). Ima ulogu i u diferencijaciji recidiva tumora u odnosu na radijacionu nekrozu metastaze, zato \u0161to metastaze imaju pove\u0107anu absorpciju aminokiselina.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"572\" class=\"wp-image-2495 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-1-1024x572.jpg\" alt=\"Visoko gradusni tumor\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-1-1024x572.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-1-300x167.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-1-768x429.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Screenshot-2024-02-25-at-07-compressed-1.jpg 1254w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cd441bd e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"cd441bd\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c8243bb elementor-widget elementor-widget-author-box\" data-id=\"c8243bb\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"author-box.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div  class=\"elementor-author-box__avatar\">\n\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Dejana-225x300.jpg\" alt=\"Picture of dr Dejana Senji\" loading=\"lazy\">\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__text\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div >\n\t\t\t\t\t\t<h4 class=\"elementor-author-box__name\">\n\t\t\t\t\t\t\tdr Dejana Senji\t\t\t\t\t\t<\/h4>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__bio\">\n\t\t\t\t\t\t<p>specijalista radiologije<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tumori mozga se u ve\u0107ini registara, u uzrastu od 0 do 14 godina, nalaze na drugom mestu, odmah nakon leukemije. Mogu biti gradusa od I (benigni) do gradus IV (visoko maligni). Oko 40% tumorskih lezija u endokranijumu su metastatske lezije kao posledica \u0161irenja primarnih tumora. Od primarnih tumora mozga, 40% \u010dine gliomi a 25% meningiomi. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2488,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[28],"class_list":["post-2487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-radovi","tag-najcesci-karcinomi-svih-regija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2487"}],"version-history":[{"count":31,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4089,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2487\/revisions\/4089"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}