{"id":2582,"date":"2024-03-04T08:58:38","date_gmt":"2024-03-04T07:58:38","guid":{"rendered":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/?p=2582"},"modified":"2024-12-31T10:32:44","modified_gmt":"2024-12-31T09:32:44","slug":"karcinom-dojke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/karcinom-dojke\/","title":{"rendered":"Karcinom dojke"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2582\" class=\"elementor elementor-2582\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-740161cd e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"740161cd\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-505526b6 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"505526b6\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Karcinom dojke je naj\u010de\u0161\u0107i karcinom u \u017eenskoj populaciji uz vode\u0107i uzrok smrti. S obzirom na takvu statistiku, jako je bitno otkriti karcinom u asimptomatskoj fazi bolesti. Ustanovljeni su \u010dinioci predispozicije za dobijanje karcinoma dojke kao \u0161to su nasledni faktor, posedovanje BRCA gena, starosna dob, menstrualni ciklus itd.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Mamografska dijagnoza tumora dojke<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.skriningsrbija.rs\/srl\/skrining-raka-dojke\/\" target=\"_blank\" rel=\"nofollow noopener\"><strong>Rana dijagnoza<\/strong><\/a> smanjuje smrtnost. Mamografijom se mo\u017ee detektovati tumor koji ne daje simptome. Cilj je da se detektuju nepalpabilne promene manje od 15mm. Promene koje na mamografiji pobu\u0111uju sumnju na malignitet su fokalna asimetrija, poreme\u0107aj arhitektonike, senke spikulirannih i iregularnih kontura i pleomorfne kalcifikacije.<\/p>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Spikulirane promene na mamografiji<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107ina karcinoma dojke vizualizuje se kao stelatna senka, mada takav prikaz mogu imati i benigne lezije (postoperativni i radiacioni o\u017eiljak, masna nekroza). Pojedina\u010dne spikule su prave i visokog intenziteta. Sastavljene delimi\u010dno od kolagena, te se lako uo\u010davaju u lipomatoznim dojkama, dok kod \u017elezdane gra\u0111e dojke, ne moraju biti uo\u010dljive. Spikule se \u0161ire od centra promene i njihova du\u017eina zavisi od veli\u010dine tumora. U slu\u010daju nemogu\u0107nosti razlikovanja benignih od malignih promena, potrebno je uraditi biopsiju.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"593\" height=\"405\" class=\"wp-image-2583 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1.png\" alt=\"Spikulirane promene na mamografiji\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1.png 593w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-300x205.png 300w\" sizes=\"(max-width: 593px) 100vw, 593px\" \/><\/figure>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Lezije sa iregularnim, mikrolobuliranim ivicama<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lo\u0161e definisane ivice promene upu\u0107uju na malignitet. Ovo nastaje zbog \u0161irenja tumora u okolno tkivo. Tomosinteza mo\u017ee pomo\u0107i u diferencijaciji ivica. Intenzitet senke tumora je naj\u010de\u0161\u0107e ve\u0107i od okolnog fibroglandularnog tkiva. Centralni deo je intenzivniji, sa smanjenjem intenziteta ka periferiji. Izuzetak \u010dine koloidni tumori kod kojih je intenzitet senke manji u odnosu na okolno tkivo.<\/p>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Fokalna asimetrija<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naj\u010de\u0161\u0107e je prisutna usled asimetrije normalnog parenhima dojke. Tumorski suspektna asimetrija ima lo\u0161e definisane ivice i vidljiva je u obe projekcije. Digitalna tomosinteza raza\u0161njava stanje, otklanjaju\u0107i sumnju. Ako asimetrija bude klasifikovana kao masa, UZ mo\u017ee pomo\u0107i u determinisanju prirode te mase. Solidne promene se moraju bioptirati.<\/p>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Naru\u0161ena arhitektonika<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tumor deformi\u0161e normalno tkivo dovode\u0107i do retrakcije, ispravljanja ili ravnjanja parenhimskih kontura. \u201eZnak \u0161atora\u201c odnosi se na retrakciju zadnje ivice tkiva dojke i predstavlja specifi\u010dan mamografski znak za karcinom.<\/p>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Kalcifikacije<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017eniji zadatak mamogfrafskog pregleda je detekcija mikrokalcifikacija. U izve\u0161taju je potrebno navesti njihov broj, veli\u010dinu, oblik i distribuciju.<\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Veli\u010dina<\/strong> \u2013 maligne kalcifikacije su obi\u010dno manje od 0,5mm. Klaster mikrokalcifikacija predstavlja 5 ili vi\u0161e kalcifikacija u 1 kubnom centimetru dojke. Verovatno\u0107a maligniteta raste sa heterogeno\u0161\u0107u kalcifikacija u veli\u010dini i obliku.<\/li>\n\n<li><strong>Oblik<\/strong> \u2013 mogu biti kru\u017ene ili punktiformne, amorfne ili nejasne, pleomorfne ili heterogene i fine linearne kalcifikacije. Kru\u017ene tj. punktiformne su obi\u010dno benigne. Klaster kru\u017enih kalcifikata se kontroli\u0161e na svakih 6 meseci unutar 3 godine. Amorfne su umereno suspektne, dok su pleomorfne uvek suspekne na malignitet. \u0160to je vi\u0161e iregularnosti u veli\u010dini i obliku kalcifikacija to je promena vi\u0161e maligno suspektna. Fine linearne kalcifikacije su tanke. Visoko gradusni duktalni karcinom uzrokuje nekrozu sa amorfnim kalcifikacijama, koje se na mamografiji prikazuju kao linearne grane lumena duktusa, \u0161to je va\u017ean znak malignosti promene.<\/li>\n<\/ul>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"576\" height=\"619\" class=\"wp-image-2584 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2.png\" alt=\"mikrokalcifikacije u tkivu dojke\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2.png 576w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2-279x300.png 279w\" sizes=\"(max-width: 576px) 100vw, 576px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\" style=\"text-align: center;\"><strong>Po BI-RADS klasifikaciji postoje 5 tipova distribucije kalcifikacija:<\/strong><\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. klaster<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. linearne<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. segmentne<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. regionalne<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">5. difuzno rasprostranjene<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klasteri spadaju u najte\u017ee za analizu, s obzirom da su \u010desto benigne prirode. Linearne kalcifikacije u duktusima, morfolo\u0161ki pleomorfne skoro uvek su znaci malignog procesa. Segmentne su raspore\u0111ene u jednom duktusu ili kanalu i predstavljaju mikrokalcifikacije visoko suspektne na malignitet. Difuzne kalcifikacije su uglavnom benigne.<\/p>\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\"><em>Promene na ko\u017ei<\/em><\/h3>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promene na ko\u017ei su povezane sa malignim promenama bilo da se javljaju zbog direkne invazije tumora ili opstrukcije limfne drena\u017ee. Uve\u0107ani, patolo\u0161ko izmenjeni LN ukazuju na progresivnu fazu bolesti.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">UZ nalaz kod karcinoma dojke<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/uz-dojke-i-konsultacije\/\"><strong>Ultrazvuk dojke<\/strong><\/a> je va\u017ean dijagnosti\u010dki pregled komplementaran mamografiji, pogotovo kod \u017eena sa glandularnim tipom dojke. Koriste se linearne sonde od 11 do 14 MHz. UZ prvenstveno slu\u017ei da razlikuje cisti\u010dne od solidnih lezija i kao vodi\u010d za FNA, obele\u017eavanje ili CB.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sonografske karakteristike lezije po BIRADS klasifikaciji su:<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. ehogenost (hipo-, izo-, hiper-, anehogen ili me\u0161oviti)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. oblik (ovalan, kru\u017ean, iregularan)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. orijentacija (horizontalne, vertikalne)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. ivice (o\u0161tre ili neo\u0161tre (slabo definisana, spikulirane, angularne, lobulirana))<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">5. posteriorni akusti\u010dki fenomen (poja\u010danje, slabljenje)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">6. izgled okolnih strukutra (Kuperovi ligamenti, kanali\u0107i, ko\u017ea)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UZ diferencijacija ciste od solidne promene, mo\u017ee biti korisna u smislu smanjivanja broja nepotrebnih biopsija. U kombinaciji sa elastografijom postaje jo\u0161 specifi\u010dnija metoda u odnosu na kori\u0161\u0107enje samo konvekcionalne ultrasonografije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sonografski maligna promena je hipoehogena, spikulirane ili mikrolobulirana, vertikalno orijentisana, sa posteriornim smanjenjem signala.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"586\" class=\"wp-image-2585 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-1024x586.png\" alt=\"Sonografski maligna promena na dojci\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-1024x586.png 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-300x172.png 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-768x440.png 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3.png 1273w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">MR pregled dojke<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Raniji poku\u0161aji snimanja dojke MR nisu bili uspe\u0161ni, sve do uvo\u0111enja kontrasnog snimanja uz pomo\u0107 gadolinijuma. Uobi\u010dajna doza kontrasta je 0,1ml po kilogramu telesne te\u017eine. Kontrast se aplikuje u kubitalnu venu brzinom od 3ml po sekundi. Ja\u010dina magnetnog polja mora biti najmanje 1,5T.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na MR-u prvo treba determinisati region gde se javilo abnormalno kotrasno poja\u010danje. Mora se odlu\u010diti da li je poja\u010danje u fokusu, leziji ili nedefinisano. Lezija sa poja\u010danjem signala od 5mm ili manja je fokus, i predstavlja TSTC (\u201c<em>too small to classify<\/em>\u201d), i uglavnom je benigna. Lezija je promena koja se mo\u017ee opisati u 3 dimenzije. Nedefinisane promene mogu biti DCIS, lobularni karcinom dojke, inflamacije.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"498\" class=\"wp-image-2587 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1024x498.png\" alt=\"MR pregled dojke\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1024x498.png 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-300x146.png 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-768x374.png 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4.png 1155w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Infiltrativni karcinom dojke je hiperintenzan, homogen, spikuliran, nedefinisanih ivica. DCIS mo\u017ee imati dobro diferencirane granice kao i lobularni karcinom. Benigni tumori imaju dobro definisane ivice i homogeno postkontrasno poja\u010danje signala.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">La\u017eno pozitivne nalaze na MR-u dojke su uvu\u010dena bradavica, fokalna adenoza, trudno\u0107a i laktacija, mastitis i abces, postradiacione promene. La\u017eno pozitivne nalaze na MR-u dojke daju tehni\u010dki nepostaci, promene koje su dobro definisane (\u201e<em>fibroadenoma like<\/em>\u201c), fokalne male promene, DCIS koji se na mamografiji vizualizuje u vidu klaster mikrokalcifikacija.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Indikacije za MR pregled dojki su:<\/p>\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>preoperativno odre\u0111ivanje lokalnog statusa u dojkama;<\/li>\n\n<li>postoperativno definisanje rezidualne bolesti;<\/li>\n\n<li>post-operativno\/iradijaciono diferentovanje o\u017eiljka od recidiva karcinoma;<\/li>\n\n<li>pra\u0107enje efekta neoadjuvantne hemioterapije;<\/li>\n\n<li>nekonkluzivni nalazi konvencionalnih metoda pregleda;<\/li>\n\n<li>utv\u0111ivanje integriteta implanta, kod sumnje na komplikacije;<\/li>\n\n<li>palpabilna ili mamo\/UZ detektabilna promena u dojci sa implantom;<\/li>\n\n<li>HP potvr\u0111ene metastaze u aksilarnim limfnim \u010dvorovima porekla karcinoma dojke &#8211; okultni karcinom u dojci;<\/li>\n\n<li>biopsije vo\u0111ene MR dojki;<\/li>\n\n<li>MR skrining karcinoma dojke u selekcionisanoj grupi \u017eena (BRCA 1 ili 2 pozitivne i njihove netestirane srodnice prvog reda; pacijentkinje mla\u0111e od 30 godina, koje su le\u010dene od <em>Hodgkin Ly<\/em>. \u201c<em>mantle field<\/em>\u201d radioterapijom, najmanje 8 godina nakon primene RT).<\/li>\n<\/ul>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">PET-CT pregled u dijagnostici karcinoma dojke<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PET-CT je hibridna metoda koja kombinuje anatomske odrednice sa metaboli\u010dkim informacijama u jednom pregledu. Kombinacija ove dve metode imaju prednost u preciznom odre\u0111ivanju lokalizacije fokusa sa patolo\u0161kim pove\u0107anjem metaboli\u010dke aktivnosti. Patolo\u0161ka metaboli\u010dka aktivnost u malignim tkivima ima uticaj u anatomskim promenama, te u nekim slu\u010dajevima je povezana sa predhodnom hirurgijom ili radioterapijom, i zbog toga sama anatomska promena tkiva nije specifi\u010dna. Preuzimanje FDG u tkiva govori o njegovoj viabilnosti, te mo\u017ee biti zna\u010dajan u determisanju maligne od postiradiacione nekroze ili postoperativnog o\u017eiljka.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"461\" class=\"wp-image-2588 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1024x461.png\" alt=\"PET-CT pregled u dijagnostici karcinoma dojke\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1024x461.png 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-300x135.png 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-768x346.png 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5.png 1249w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PET-CT ima malu, ograni\u010denu ulogu u dijagnostici primarnog karcinoma dojke, s obzirom da su mamografija, UZ i MR superiorne metode. Ova metoda ima malu senzitivnost kod malih lezija (ispod 1cm) i malo preuzimanje FDG kod mekih tipova tumora (DCIS, lobularni karcinom). Kod uznapredovale bolesti mo\u0163e pru\u017eiti dodatne informacije o udaljenim metastazama ili patolo\u0161ki izmenjenim intramamarnim LN.<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-348ed98 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"348ed98\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7cb39fa elementor-widget elementor-widget-author-box\" data-id=\"7cb39fa\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"author-box.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div  class=\"elementor-author-box__avatar\">\n\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Dejana-225x300.jpg\" alt=\"Picture of dr Dejana Senji\" loading=\"lazy\">\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__text\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div >\n\t\t\t\t\t\t<h4 class=\"elementor-author-box__name\">\n\t\t\t\t\t\t\tdr Dejana Senji\t\t\t\t\t\t<\/h4>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__bio\">\n\t\t\t\t\t\t<p>specijalista radiologije<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karcinom dojke je naj\u010de\u0161\u0107i karcinom u \u017eenskoj populaciji uz vode\u0107i uzrok smrti. S obzirom na takvu statistiku, jako je bitno otkriti karcinom u asimptomatskoj fazi bolesti. Ustanovljeni su \u010dinioci predispozicije za dobijanje karcinoma dojke kao \u0161to su nasledni faktor, posedovanje BRCA gena, starosna dob, menstrualni ciklus itd. Mamografska dijagnoza tumora dojke Rana dijagnoza smanjuje smrtnost. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2586,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"class_list":["post-2582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-radovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2582"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4074,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2582\/revisions\/4074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}