{"id":2699,"date":"2024-03-13T09:45:00","date_gmt":"2024-03-13T08:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/?p=2699"},"modified":"2024-12-31T10:29:35","modified_gmt":"2024-12-31T09:29:35","slug":"karcinomi-bubrega","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/karcinomi-bubrega\/","title":{"rendered":"Karcinomi bubrega"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2699\" class=\"elementor elementor-2699\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-43e297e9 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"43e297e9\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-76bad6bd elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"76bad6bd\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Karcinomi bubrega:<\/strong> Naj\u010de\u0161\u0107i karcinom je <em>renal cell carcinoma<\/em> (RCC) koji je obi\u010dno solitaran, mada mo\u017ee biti i multifokalan i bilateralan. Kada je mali uglavnom ne daje simptome. Za dijagnozu najva\u017enije metode su CT i MR. Za potvrdu dijagnoze potrebna je perkutana <em>core biopsy<\/em>.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klini\u010dka klasifikacija obuhvata lokalno \u0161irenje bolest, zahva\u0107enost regionalnih limfnih \u010dvorova, kao i udaljene metastaze koje su date u TNM klasifikaciji (tabela ispod). Ovo omogu\u0107ava pravilan odabir terapije.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"1024\" class=\"wp-image-2702 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/tnm-klasifikacija-1-compressed-960x1024.jpg\" alt=\"TNM klasifikacija karcinoma bubrega\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/tnm-klasifikacija-1-compressed-960x1024.jpg 960w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/tnm-klasifikacija-1-compressed-281x300.jpg 281w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/tnm-klasifikacija-1-compressed-768x819.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/tnm-klasifikacija-1-compressed.jpg 1369w\" sizes=\"(max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cisti\u010dne renalne mase bi trebalo podeliti po Bosniak klasifikaciji i le\u010diti u skladu sa tim. <strong>Kategorija I<\/strong> \u2013 Prosta cista sa tankim zidom (debljine dlake) koja ne sadr\u017ei kalcifikacije, septe, niti solidne komponente. Nema postkontrastnog poja\u010danja denziteta.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kategorija II<\/strong> \u2013 Benigne ciste koje mogu sadr\u017eati septe debljine dlake, fine kalcifikacije mogu biti prisutne u zidu i pregradama. U ovu kategoriju spadaju i hipervaskularne lezije manje od 3cm, koje su jasno ograni\u010dene i ne pokazuju postkontrastnu opacifikaciju.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kategorija IIIF (follow)<\/strong> \u2013 Mogu sadr\u017eati vi\u0161e tankih septi. Minimalno postkontrastno poja\u010danje denziteta, kao i minimalno zadebljanje septi mo\u017ee biti vi\u0111eno. Ciste mogu sadr\u017eati nodularne kalcifikacije. Nisu prisutni mekotkivni elementi koji bi se postkontrastno opacifikovali. U ovu kategoriju spadaju intrarenalne, hipervaskularne, bez kontrastne opacifikacije, lezije ve\u0107e od 3cm. Ove lezije su generalno jasnih granica.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kategorija III<\/strong> \u2013 Ne determinisane cisti\u010dne lezije koje imaju zadebljane, iregularne zidove ili septe, koje mogu postkontrastno da se opacifikuju.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kategorija IV<\/strong> \u2013 Maligne cisti\u010dne lezije koje sadr\u017ee mekotkivne komponente koje se postkontrastno opacifikuju.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promene koje pripadaju kategorijama I i II su benigne, u kategoriju IIIF spadaju lezije koje je potrebno pratiti i mali broj je maligan, u kategoriju III spadaju lezije za operaciju ili pra\u0107enje a vi\u0161e od 50% je maligno, dok u kategoriju IV spadaju uglavnom maligne lezije koje zahtevaju hirur\u0161ko odstranjivanje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najbolje terapijsko re\u0161enje predstavlja hirurgija (parcijalna ili radikalna), ako je mogu\u0107a, a disekcija LN ne pove\u0107ava procenat pre\u017eivljavanja. Radiofrekventna ablacija koristi temperaturu preko 105\u00b0C i dovodi do smrti \u0107elije, tj. nekroze, dok hipotermi\u010dka ablacija podrazumeva proceduru u kojoj se koristi temperatura do -40\u00b0C i tako\u0111e dovodi do nekroze \u0107elije. RCC predstavlja hemio- i radiorezistentan tumor.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">UZ nalaz kod pacijenata sa karcinomom bubrega<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/ultrazvuk-abdomena-i-male-karlice\/\"><strong>Ultrazvuk abdomena<\/strong><\/a> podrazumeva inicijalnu i naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107enu metodu. Indikacije su evaluacija malih renalnih masa, detekcija pseudokapsule kod RCC-a, karakterizacija kompleksnih cisti\u010dnih masa bubrega i tumorsko \u0161irenje kroz vene.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"273\" class=\"wp-image-2703 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1-1024x273.jpg\" alt=\"UZ nalaz kod pacijenata sa karcinomom bubrega\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1-1024x273.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1-300x80.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1-768x205.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-1.jpg 1261w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UZ omogu\u0107ava da se razlikuju cisti\u010dne od solidnih promena uz limit za male promene bez jasnih kontura, intraparenhimske izoehogene tumore i tumore polova koji se nalaze ekstrarenalno. Tako\u0111e se koristi za detekciju karcinoma od 8 do 10mm, jer CT ima limit u detekciji ovako malih promena zbog pseudopoja\u010danja denziteta. UZ mo\u017ee detektovati kapsulu kao ehogenu perifernu zonu ili liniju, zato \u0161to kada se ona doka\u017ee mo\u017ee se uraditi po\u0161tedna operacija. Prednost UZ-a je detekcija i evaluacija cisti\u010dnih lezija, naro\u010dito ako one sadr\u017ee krv ili gu\u0161\u0107u te\u010dnost, s obzirom da one mogu da promene denzitet na CT i signal na MR-u. \u0160to se ti\u010de evaluacije tumorskog \u0161irenja kroz vene, postoji odre\u0111en limit zbog mogu\u0107eg meteorizma, kao i limit za pra\u0107enje terapije tumora, lokalno i metastskog \u0161irenja.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">CT i MR nalaz kod pacijenata sa karcinomom bubrega<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CT je najvi\u0161e primenjivani i sada \u0161iroko dostupan modalitet za detekciju i pra\u0107enje bubre\u017enih lezija. Protokol uklju\u010duje nativnu, kortikomedularnu, nefrografsku i ekskretornu fazu. Nefrografska faza je najsenzitivnija, zato \u0161to skoro sve lezije imaju manji denzitet od okolnog tkiva.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postkontrasno poja\u010danje denziteta je jedna od najva\u017enijih stvari u razlikovanju cisti\u010dnih i solidnih promena. Pove\u0107anje manje od 10HU je nesignifikantno, dok je pove\u0107anje od 10HU do 20HU neodre\u0111eno i potrebno je dalje pra\u0107enje. Pove\u0107anje od preko 20HU je signifikatno i ukazuje na solidnost lezije.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"473\" class=\"wp-image-2704 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1-1024x473.jpg\" alt=\"CT i MR nalaz kod pacijenata sa karcinomom bubrega\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1-1024x473.jpg 1024w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1-300x138.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1-768x354.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/5-1.jpg 1077w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ciste imaju te\u010dnost denziteta od 0 do 20HU na CT i hiperintenzne su na T2W (sli\u010dne su likvoru), i nema postkontrasno poja\u010danja lezije. Mast se lako mo\u017ee dokazati merenjem denziteta i upu\u0107uje na angiomiolipom mada neki od njih imaju malu komponetu masti i prakti\u010dno je nemogu\u0107e razlikovati ih od RCC-a (koji samo retko ima masnu komponetu). Za razliku od angiomiolipoma, koji gotovo nikad ne sadr\u017ei kalcifikate, RCC mo\u017ee da sadr\u017ei kalcifikacije, te ovo olak\u0161ava difencijalnu dijagnozu. Onkocitom je naj\u010de\u0161\u0107a benigna, solidna masa koja ne sadr\u017ei mast. Na njega upu\u0107uje homogeno postkontrasno poja\u010danje i centralni o\u017eiljak.<\/p>\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"706\" height=\"601\" class=\"wp-image-2705 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/6-1.jpg\" alt=\"homogeno postkontrasno poja\u010danje i centralni o\u017eiljak\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/6-1.jpg 706w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/6-1-300x255.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 706px) 100vw, 706px\" \/><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">MR koristimo samo u slu\u010daju kada CT ne mo\u017ee da nam da dovoljno informacija da postavimo dijagnozu. Razumno je da promene manje od 1cm, koje ne mo\u017ee odgovaraju\u0107e da kategori\u0161emo pratimo na 3 do 6 meseci na CT-u i MR-u.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Staging<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pra\u0107enje \u0161irenja tumora van bubrega je te\u0161ko zbog gubitka masnog plana usled predhodne inflamacije i edema. Ta\u010dno odre\u0111ivanje \u0161irenja tumora je posebno zna\u010dajno kod planiranja parcijalne nefrektomije. Evaluacija zahva\u0107enosti venskih krvnih sudova zasniva se na postkontrasnoj seriji (tumorski tromb ima postkontrasno poja\u010danje denziteta). MR u odnosu na CT daje vi\u0161e podataka o invaziji VC. I CT i MR dobro detektuju LN (maligno infiltrisani LN su oni \u010diji je kra\u0107i transverzalni dijametar ve\u0107i od 10mm). Naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke su nemogu\u0107nost razlikovanja pove\u0107anja LN zbog tumora u odnosu na pove\u0107anje LN zbog reaktivne hiperplazije. Udaljene metastaze se lako dijagnostikuju. Hematogeno se karcinom \u0161iri u plu\u0107a, jetru, kosti i CNS. CT je modalitet izbora za pregled plu\u0107a, dok su CT i MR modalitet izbora za detekciju metastaskih promena na jetri. Po\u0161to su metastaze hipervaskularne, najbolje se uo\u010davaju u arterijskoj fazi pregleda.<\/p>\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">PET-CT nalaz kod pacijenata sa karcinomom bubrega<\/h2>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PET-CT se nije najbolje pokazao za detekciju primarnog karcinoma, niti za detekciju recidiva, ali se koristi za detekciju udaljenih metastaza.<\/p>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8d3641c e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"8d3641c\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-b3c9a1e elementor-widget elementor-widget-author-box\" data-id=\"b3c9a1e\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"author-box.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div  class=\"elementor-author-box__avatar\">\n\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Dejana-225x300.jpg\" alt=\"Picture of dr Dejana Senji\" loading=\"lazy\">\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__text\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div >\n\t\t\t\t\t\t<h4 class=\"elementor-author-box__name\">\n\t\t\t\t\t\t\tdr Dejana Senji\t\t\t\t\t\t<\/h4>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__bio\">\n\t\t\t\t\t\t<p>specijalista radiologije<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karcinomi bubrega: Naj\u010de\u0161\u0107i karcinom je renal cell carcinoma (RCC) koji je obi\u010dno solitaran, mada mo\u017ee biti i multifokalan i bilateralan. Kada je mali uglavnom ne daje simptome. Za dijagnozu najva\u017enije metode su CT i MR. Za potvrdu dijagnoze potrebna je perkutana core biopsy. Klini\u010dka klasifikacija obuhvata lokalno \u0161irenje bolest, zahva\u0107enost regionalnih limfnih \u010dvorova, kao i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2703,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"class_list":["post-2699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-radovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2699"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2699\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4056,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2699\/revisions\/4056"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}