{"id":2792,"date":"2024-03-18T08:52:57","date_gmt":"2024-03-18T07:52:57","guid":{"rendered":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/?p=2792"},"modified":"2024-12-31T10:28:51","modified_gmt":"2024-12-31T09:28:51","slug":"karcinom-prostate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/karcinom-prostate\/","title":{"rendered":"Karcinom prostate"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"2792\" class=\"elementor elementor-2792\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-4558a6e5 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"4558a6e5\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-44c86381 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"44c86381\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Karcinom prostate predstavlja naj\u010de\u0161\u0107i tumor zapadnog sveta. Oko 95% tumora \u010dine adenokarcinomi. Skvamocelularni i drugi tipovi karcinoma su jako retki.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e kontroverzi donosi skrining koji podrazumeva digitalni rektalni pregled i merenje serumskog prostata specifi\u010dnog antigena (PSA), zbog dve vrste pacijenata (prvi kod kojih je potrebno brzo reagovanje zbog agresivnosti tumora i druga grupa sa spororastu\u0107im tumorom) i s obzirom na to i dalje se ne primenjuje masivno.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"824\" height=\"1024\" class=\"wp-image-2794 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-4-824x1024.jpg\" alt=\"TNM klasifikacija kod karcinoma prostate\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-4-824x1024.jpg 824w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-4-241x300.jpg 241w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-4-768x954.jpg 768w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/1-4.jpg 832w\" sizes=\"(max-width: 824px) 100vw, 824px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posle digitalnog pregleda i provere vrednosti PSA dalje ispitivanje se sprovodi transrektalnim UZ-om i biopsijom. Klasi\u010dni UZ prikaz karcinoma je hipoehogena lezija na periferiji \u017elezde.<\/p>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Karcinom prostate: Pra\u0107enje<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pre operacije karcinoma prostate potrebno je uraditi CT kako bi detektovali uve\u0107ane LN.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glison skor (\u201c<em>Gleason score<\/em>\u201d) je vrednost koja se ra\u010duna od 2 do 10, gde ve\u0107i skor ozna\u010dava agresivniji tumor. Ukupna vrednost Glison skora se ra\u010duna kao zbir brojeva baziranih na tome kako \u0107elije bioptata izlgedaju pod mikroskopom. Prvi broj ozna\u010dava dominantne ili naj\u010de\u0161\u0107e \u0107elije (1-5), dok drugi broj ozna\u010dava ne dominantne \u0107elije sa najve\u0107im gradusom (1-5). Zbir ova dva broja daje Glison skor.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrednost 7 i ve\u0107a upu\u0107uje na agresivnost tumora. PSA &lt;20ng\/ml i Glison skor manji od 6, ne zahtevaju dalje pretrage u abdomenu, zbog male \u0161anse da je tumor metastazirao. Urolozi jo\u0161 uvek rade disekciju LN da bi odredili ta\u010dan N-stadijum bolesti, ali hirurgija svakako dolazi nakon toga. Promene na kostima detektuju se scintigrafijom.<\/p>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Endorektalni UZ pregled kod pacijenata sa karcinomom prostate<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Normalna prostata je homogena. Tranzitorna zona okru\u017euje uretralnu zonu i prekrivena je fibromuskularnim omota\u010dem. Ako prostata ima heteroehogenu strukturu, to u najve\u0107em broju slu\u010dajeva ozna\u010dava benignu hiperplaziju. Ne postoji jasna granica izme\u0111u tranzitorne i centralne zone. Semene vezikule se detektuju na bazi be\u0161ike i normalno su hipoehogene u odnosu na prostatu.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Karcinom prostate se naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u perifernoj zoni i obi\u010dno je hipoehogen. Fokalna hipoehogena lezija tako\u0111e diferencijalno dijagnosti\u010dki mo\u017ee odgovarati prostatitisu, fokalnoj atrofiji ili infarktu. U oko 50% slu\u010dajeva fokalna hipoehogena lezija se doka\u017ee patohistolo\u0161ki kao karcinom.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"690\" height=\"285\" class=\"wp-image-2795 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2-4.jpg\" alt=\"Endorektalni UZ pregled kod pacijenata sa karcinomom prostate\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2-4.jpg 690w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/2-4-300x124.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 690px) 100vw, 690px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopler pregled predstavlja dopunsku metodu koja ima ograni\u010denu sposobnost prikazivanja malih, dubljih i slabo vaskularizovanih lezija, kao \u0161to su lezije u prostati. Tako\u0111e i aplikovanje kontrasnog sredstva nije dalo uspe\u0161ne rezultate.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Elastografija se pokazala kao dopunska metoda koja mo\u017ee bolje da prika\u017ee \u010dak i izoehogene karcinome prostate. Karcinom je \u010dvr\u0161\u0107i u odnosu na normalno tkivo, pogotovo u perifernoj zoni. Postoje dva tipa elastografije \u2013 kompresiona (<em>\u201estrein<\/em>\u201c) i \u201c<em>shear-wave<\/em>\u201d. Kompresiona pokazuje tvrdo\u0107u tkiva na primenu spolja\u0161njeg pritiska. Tvrda tkiva daju tamno plavu boju, dok mekana daju crevenu (promene koje su srednje tvrde tj. meke daju zelenu i \u017eutu boju). Tranzitorna zona normalnog tkiva daje signal zelene boje, kapsula je zelena ili crvena, i u toj zoni ne smeju biti zone tamno plave boje ve\u0107e od 5mm u pre\u010dniku. Druga tehnika je <em>shear-wave<\/em> elastografija, u kojoj su meke promene tamno plave, dok su tvrde crvene. U ovoj tehnici se ne primenjuje kompresija spolja, ve\u0107 sama sonda ima mogu\u0107nost automatskog stvaranja ultazvu\u010dnog talasa preko transducer-a.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" width=\"790\" height=\"360\" class=\"wp-image-2796 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-4.jpg\" alt=\"Elastografija kod karcinoma prostate\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-4.jpg 790w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-4-300x137.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/3-4-768x350.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 790px) 100vw, 790px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Uloga MR-a u dijagnostici karcinoma prostate<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">T1W sekvenca je korisna da defini\u0161e kapsulu \u017elezde, periprostati\u010dno tkivo i neurovaskularnu peteljku. Tako\u0111e se koristi za procenu tkiva nakon biopsije, gde pokazuje hiperintenzitet signala na mestu gde se javila hemoragija nakon intervencije.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">T2W je mnogo senzitivnija za anatomiju prostate. Periferna zona je hiperintenzna u odnosu na centralnu zonu \u017elezde koja je izointenzna. Centralna zona je skoro uvek heterogena zbog benigne hiperplazije. Karcinom je hipointenzan na T2W u odnosu na hiperintenzan signal periferne zone. Nalaz koji ukazuje na karcinom prostate je, u odnosu na benignu hiperplaziju prostate u centralnoj zoni, njegova nejasna ivica, so\u010divast oblik i invazija fibromuskularne strome. T2W sekvenca nije pogodna za detekciju ekstrakapsularnog \u0161irenja bolesti. Na invazuju semena vezikula upu\u0107uje nizak intenzitet signala i obliteracija ugla izme\u0111u prostate i semena vezikula. Dinami\u010dka postkontrasna MR mo\u017ee dati podatke koje ne dobijamo drugim metodama. Zasniva se na vaskularinim promenama u samom tumoru (neoangiogeneza). Primenjuje se niskomolekularni gadolinijum helat intravenski. Karcinom ima veliku mo\u0107 apsorbcije kontrasta i brzo ispiranje u odnosu na zdravo tkivo. Pregled se radi u T1W sekvenci.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111e u dijagnostici karcinoma prostate koristi se i DWI. Difuzija je bazirana na razli\u010ditim brzinama distribucije vode u intra- i ekstra\u0107elijskom prostoru. Celularna proliferacija vodi do redukcije ekstracelularnog prostora, tako da se redukuje broj molekula vode. ADC mapa je koeficijent difuzije i odre\u0111uje odnos difuzije i kapilarne perfuzije. Karcinom prostate i ADC mapa pokazuju jasnu povezanost sa Glisonovim skorom. Slabo diferentovani karcinom ima ni\u017eu vrednost ADC mape zbog naru\u0161ene arhitektonike, pove\u0107ane gustine \u0107elija i smanjenog ekstracelularnog prostora, dok dobro diferentovan tumor pokazuje sli\u010dnu vrednost ADC mape kao i normalno tkivo.<\/p>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">MR spektroskopija prostate je tre\u0107a komponenta multiparametrijskog istra\u017eivanja bazirana na fenomenu hemijske promene i obezbe\u0111ivanje metaboli\u0109ke informacije o karcinomu prostate. Prostata je ovim pregledom podeljena na multiple voksele. Spektroskopija analizira svaki voksel, a dobijene vrednosti slu\u017ee da se napravi mapa. Visoka koncentracija citrata se o\u010dekuje u perifernoj zoni, zbog dominatno glandularnog tkiva. Sredi\u0161nja zona ima manje glandularnog tkiva, a samim tim i manje citrata. Kod karcinoma je pove\u0107ana koli\u010dina holina, a smanjena koli\u010dina citrata.<\/p>\n<p><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"838\" height=\"279\" class=\"wp-image-2797 aligncenter\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-4.jpg\" alt=\"MR spektroskopija prostate\" srcset=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-4.jpg 838w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-4-300x100.jpg 300w, https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/4-4-768x256.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 838px) 100vw, 838px\" \/><\/figure>\n<p><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" style=\"text-align: center;\">Nuklearna medicina u dijagnostici karcinoma prostate<\/h2>\n<p><\/p>\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Scintigrafija kostiju je visoko senzitivna metoda za detekciju metastaza, ali je i \u010desto nespecifi\u010dna, jer se la\u017eno pozitivan nalaz mo\u017ee na\u0107i kod benignih i degenerativnih promena. Naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107en radiofarmak je metilen-difosfonat ozna\u010den sa tehnecijumom 99m. Ne preporu\u010duje se u sklopu preoperativne pripreme kod asimptomatskih pacijenata kod kojih je pove\u0107an PSA manje od 10ng\/ml. PET-CT u kombinaciji daju najvi\u0161e informacija. Kao kontrast se najvi\u0161e koristi 18F-FDG u sklopu dijagnostike metastaske bolesti, s obzirom da primarni tumor ima mali afinitet. Druge supstance su u ovom slu\u010daju dale bolje rezultate (holin i acetat), ali nedovoljno dobre da bi se uvrstile u svakodnevnu klini\u010dku praksu. Ove dve supstance imaju zanemarljivo lu\u010denje putem bubrega tako da stvaraju dobru kontrast za vizuelizaciju prostate. PET ima limitiranu ulogu u proceni terapijskog odgovora.<\/p>\n<p><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-5aed495 e-flex e-con-boxed e-con e-parent\" data-id=\"5aed495\" data-element_type=\"container\" data-e-type=\"container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"e-con-inner\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-af725cb elementor-widget elementor-widget-author-box\" data-id=\"af725cb\" data-element_type=\"widget\" data-e-type=\"widget\" data-widget_type=\"author-box.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div  class=\"elementor-author-box__avatar\">\n\t\t\t\t\t<img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Dejana-225x300.jpg\" alt=\"Picture of dr Dejana Senji\" loading=\"lazy\">\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__text\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div >\n\t\t\t\t\t\t<h4 class=\"elementor-author-box__name\">\n\t\t\t\t\t\t\tdr Dejana Senji\t\t\t\t\t\t<\/h4>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-author-box__bio\">\n\t\t\t\t\t\t<p>specijalista radiologije<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Karcinom prostate predstavlja naj\u010de\u0161\u0107i tumor zapadnog sveta. Oko 95% tumora \u010dine adenokarcinomi. Skvamocelularni i drugi tipovi karcinoma su jako retki. Najvi\u0161e kontroverzi donosi skrining koji podrazumeva digitalni rektalni pregled i merenje serumskog prostata specifi\u010dnog antigena (PSA), zbog dve vrste pacijenata (prvi kod kojih je potrebno brzo reagovanje zbog agresivnosti tumora i druga grupa sa spororastu\u0107im [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2795,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"class_list":["post-2792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-strucni-radovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2792"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4047,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2792\/revisions\/4047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ultrazvukdojke.rs\/razvojni\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}