Karcinom dojke

Sadržaj:

Karcinom dojke je najčešći karcinom u ženskoj populaciji uz vodeći uzrok smrti. S obzirom na takvu statistiku, jako je bitno otkriti karcinom u asimptomatskoj fazi bolesti. Ustanovljeni su činioci predispozicije za dobijanje karcinoma dojke kao što su nasledni faktor, posedovanje BRCA gena, starosna dob, menstrualni ciklus itd.

Mamografska dijagnoza tumora dojke

Rana dijagnoza smanjuje smrtnost. Mamografijom se može detektovati tumor koji ne daje simptome. Cilj je da se detektuju nepalpabilne promene manje od 15mm. Promene koje na mamografiji pobuđuju sumnju na malignitet su fokalna asimetrija, poremećaj arhitektonike, senke spikulirannih i iregularnih kontura i pleomorfne kalcifikacije.

Spikulirane promene na mamografiji

Većina karcinoma dojke vizualizuje se kao stelatna senka, mada takav prikaz mogu imati i benigne lezije (postoperativni i radiacioni ožiljak, masna nekroza). Pojedinačne spikule su prave i visokog intenziteta. Sastavljene delimično od kolagena, te se lako uočavaju u lipomatoznim dojkama, dok kod žlezdane građe dojke, ne moraju biti uočljive. Spikule se šire od centra promene i njihova dužina zavisi od veličine tumora. U slučaju nemogućnosti razlikovanja benignih od malignih promena, potrebno je uraditi biopsiju.

Spikulirane promene na mamografiji

Lezije sa iregularnim, mikrolobuliranim ivicama

Loše definisane ivice promene upućuju na malignitet. Ovo nastaje zbog širenja tumora u okolno tkivo. Tomosinteza može pomoći u diferencijaciji ivica. Intenzitet senke tumora je najčešće veći od okolnog fibroglandularnog tkiva. Centralni deo je intenzivniji, sa smanjenjem intenziteta ka periferiji. Izuzetak čine koloidni tumori kod kojih je intenzitet senke manji u odnosu na okolno tkivo.

Fokalna asimetrija

Najčešće je prisutna usled asimetrije normalnog parenhima dojke. Tumorski suspektna asimetrija ima loše definisane ivice i vidljiva je u obe projekcije. Digitalna tomosinteza razašnjava stanje, otklanjajući sumnju. Ako asimetrija bude klasifikovana kao masa, UZ može pomoći u determinisanju prirode te mase. Solidne promene se moraju bioptirati.

Narušena arhitektonika

Tumor deformiše normalno tkivo dovodeći do retrakcije, ispravljanja ili ravnjanja parenhimskih kontura. „Znak šatora“ odnosi se na retrakciju zadnje ivice tkiva dojke i predstavlja specifičan mamografski znak za karcinom.

Kalcifikacije

Najvažniji zadatak mamogfrafskog pregleda je detekcija mikrokalcifikacija. U izveštaju je potrebno navesti njihov broj, veličinu, oblik i distribuciju.

  • Veličina – maligne kalcifikacije su obično manje od 0,5mm. Klaster mikrokalcifikacija predstavlja 5 ili više kalcifikacija u 1 kubnom centimetru dojke. Verovatnoća maligniteta raste sa heterogenošću kalcifikacija u veličini i obliku.
  • Oblik – mogu biti kružne ili punktiformne, amorfne ili nejasne, pleomorfne ili heterogene i fine linearne kalcifikacije. Kružne tj. punktiformne su obično benigne. Klaster kružnih kalcifikata se kontroliše na svakih 6 meseci unutar 3 godine. Amorfne su umereno suspektne, dok su pleomorfne uvek suspekne na malignitet. Što je više iregularnosti u veličini i obliku kalcifikacija to je promena više maligno suspektna. Fine linearne kalcifikacije su tanke. Visoko gradusni duktalni karcinom uzrokuje nekrozu sa amorfnim kalcifikacijama, koje se na mamografiji prikazuju kao linearne grane lumena duktusa, što je važan znak malignosti promene.
mikrokalcifikacije u tkivu dojke

Po BI-RADS klasifikaciji postoje 5 tipova distribucije kalcifikacija:

1. klaster

2. linearne

3. segmentne

4. regionalne

5. difuzno rasprostranjene

Klasteri spadaju u najteže za analizu, s obzirom da su često benigne prirode. Linearne kalcifikacije u duktusima, morfološki pleomorfne skoro uvek su znaci malignog procesa. Segmentne su raspoređene u jednom duktusu ili kanalu i predstavljaju mikrokalcifikacije visoko suspektne na malignitet. Difuzne kalcifikacije su uglavnom benigne.

Promene na koži

Promene na koži su povezane sa malignim promenama bilo da se javljaju zbog direkne invazije tumora ili opstrukcije limfne drenaže. Uvećani, patološko izmenjeni LN ukazuju na progresivnu fazu bolesti.

UZ nalaz kod karcinoma dojke

Ultrazvuk dojke je važan dijagnostički pregled komplementaran mamografiji, pogotovo kod žena sa glandularnim tipom dojke. Koriste se linearne sonde od 11 do 14 MHz. UZ prvenstveno služi da razlikuje cistične od solidnih lezija i kao vodič za FNA, obeležavanje ili CB.

Sonografske karakteristike lezije po BIRADS klasifikaciji su:

1. ehogenost (hipo-, izo-, hiper-, anehogen ili mešoviti)

2. oblik (ovalan, kružan, iregularan)

3. orijentacija (horizontalne, vertikalne)

4. ivice (oštre ili neoštre (slabo definisana, spikulirane, angularne, lobulirana))

5. posteriorni akustički fenomen (pojačanje, slabljenje)

6. izgled okolnih strukutra (Kuperovi ligamenti, kanalići, koža)

UZ diferencijacija ciste od solidne promene, može biti korisna u smislu smanjivanja broja nepotrebnih biopsija. U kombinaciji sa elastografijom postaje još specifičnija metoda u odnosu na korišćenje samo konvekcionalne ultrasonografije.

Sonografski maligna promena je hipoehogena, spikulirane ili mikrolobulirana, vertikalno orijentisana, sa posteriornim smanjenjem signala.

Sonografski maligna promena na dojci

MR pregled dojke

Raniji pokušaji snimanja dojke MR nisu bili uspešni, sve do uvođenja kontrasnog snimanja uz pomoć gadolinijuma. Uobičajna doza kontrasta je 0,1ml po kilogramu telesne težine. Kontrast se aplikuje u kubitalnu venu brzinom od 3ml po sekundi. Jačina magnetnog polja mora biti najmanje 1,5T.

Na MR-u prvo treba determinisati region gde se javilo abnormalno kotrasno pojačanje. Mora se odlučiti da li je pojačanje u fokusu, leziji ili nedefinisano. Lezija sa pojačanjem signala od 5mm ili manja je fokus, i predstavlja TSTC (“too small to classify”), i uglavnom je benigna. Lezija je promena koja se može opisati u 3 dimenzije. Nedefinisane promene mogu biti DCIS, lobularni karcinom dojke, inflamacije.

MR pregled dojke

Infiltrativni karcinom dojke je hiperintenzan, homogen, spikuliran, nedefinisanih ivica. DCIS može imati dobro diferencirane granice kao i lobularni karcinom. Benigni tumori imaju dobro definisane ivice i homogeno postkontrasno pojačanje signala.

Lažno pozitivne nalaze na MR-u dojke su uvučena bradavica, fokalna adenoza, trudnoća i laktacija, mastitis i abces, postradiacione promene. Lažno pozitivne nalaze na MR-u dojke daju tehnički nepostaci, promene koje su dobro definisane („fibroadenoma like“), fokalne male promene, DCIS koji se na mamografiji vizualizuje u vidu klaster mikrokalcifikacija.

Indikacije za MR pregled dojki su:

  • preoperativno određivanje lokalnog statusa u dojkama;
  • postoperativno definisanje rezidualne bolesti;
  • post-operativno/iradijaciono diferentovanje ožiljka od recidiva karcinoma;
  • praćenje efekta neoadjuvantne hemioterapije;
  • nekonkluzivni nalazi konvencionalnih metoda pregleda;
  • utvđivanje integriteta implanta, kod sumnje na komplikacije;
  • palpabilna ili mamo/UZ detektabilna promena u dojci sa implantom;
  • HP potvrđene metastaze u aksilarnim limfnim čvorovima porekla karcinoma dojke – okultni karcinom u dojci;
  • biopsije vođene MR dojki;
  • MR skrining karcinoma dojke u selekcionisanoj grupi žena (BRCA 1 ili 2 pozitivne i njihove netestirane srodnice prvog reda; pacijentkinje mlađe od 30 godina, koje su lečene od Hodgkin Ly. “mantle field” radioterapijom, najmanje 8 godina nakon primene RT).

PET-CT pregled u dijagnostici karcinoma dojke

PET-CT je hibridna metoda koja kombinuje anatomske odrednice sa metaboličkim informacijama u jednom pregledu. Kombinacija ove dve metode imaju prednost u preciznom određivanju lokalizacije fokusa sa patološkim povećanjem metaboličke aktivnosti. Patološka metabolička aktivnost u malignim tkivima ima uticaj u anatomskim promenama, te u nekim slučajevima je povezana sa predhodnom hirurgijom ili radioterapijom, i zbog toga sama anatomska promena tkiva nije specifična. Preuzimanje FDG u tkiva govori o njegovoj viabilnosti, te može biti značajan u determisanju maligne od postiradiacione nekroze ili postoperativnog ožiljka.

PET-CT pregled u dijagnostici karcinoma dojke

PET-CT ima malu, ograničenu ulogu u dijagnostici primarnog karcinoma dojke, s obzirom da su mamografija, UZ i MR superiorne metode. Ova metoda ima malu senzitivnost kod malih lezija (ispod 1cm) i malo preuzimanje FDG kod mekih tipova tumora (DCIS, lobularni karcinom). Kod uznapredovale bolesti moţe pružiti dodatne informacije o udaljenim metastazama ili patološki izmenjenim intramamarnim LN.

Picture of dr Dejana Senji

dr Dejana Senji

specijalista radiologije

POSLEDNJI BLOG POSTOVI